Osnutak župe - dekanata
Osnutak župe
Kastavska župa sv. Jelene Križarice postoji od davnina, a pripadala je pulskoj biskupiji do
1784. godine, nakon čega je priključena tršćanskoj. Apostolska administratura Kastva
ustanovljena je 1924. godine, a 1964. pripojena je riječko-senjskoj biskupiji.Zborna crkva sv. Jelene Križarice, podignuta na mjestu nekadašnje pethistorijske gradine i kasnijeg rimskog kastruma, bila je sjedište župnog kaptola, koji je dokinut 1843. godine. Plovan Docglena spominje se 1440. godine, a također i crkva sv. Jelene, koja je svoj
današnji izgled dobila između 1709. i 1720. godine, a uz nju je 1724. podignut zvonik.Kapele u župi posvećene su Presvetome Trojstvu, sv. Fabijanu i Sebastijanu, sv. Luciji, sv. Mihovilu, sv. Antunu pustinjaku i sv. Viktorinu na Kalvariji. U mjestu su i ruševine crkve sv. Marije ili Crekvine. Redovnice Kćeri Božje ljubavi došle su u župu 1976. godine na poticaj plovana Ivana Dukića. Na području kastavske župe obitava 8.257 žitelja među kojima je 6.561 katolik. Kastavska župa prostirala se svojevremeno do Rijeke i Grobnika, sezala do Veprinca i mora te imala u svome sastavu i Klanu. Razdiobom je Klana već 1680. postala samostalnom župom u doba kastavskog plovana Jurja Bačića. Početkom XVIII. stoljeća, kada je pulski biskup Giuseppe Maria Bottari (1695-1729) vizitirao župu od 22. do 27. lipnja 1701. godine, Kastav je imao Zbornu crkvu sv. Jelene i kapelu Presvetoga Trojstva u mjestu, te kapele sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Luciju, sv. Viktora na kastavskoj Kalvariji, sv. Mihovila, sv. Antuna pustinjaka, sv. Križ (Gornji Zamet - Srdoči), sv. Mateja (Viškovo), sv. Luku (Rukavac), sv. Roka (Volosko) i sv. Jakova u Opatiji. Naselja Viškovo, Rukavac i Volosko do ukinuća feudalizma 1848. godine bili su politički, sudski, ekonomski i kulturno vrlo usko povezani s Kastvom. Tada su se te općine odcijepile politički i crkveno od svoje vjekovne matice i počele živjeti zasebnim ekonomskim, političkim i kulturnim životom. Volosko je postalo samostalnom župom 1846. godine, Opatija 1926., Rukavac 1929., Matulji 1936., Veli Brgud 1929., Viškovo 1931., Srdoči 1964. i Zamet 1998. |
Osnutak dekanata
|
Nakon što je bivša Riječko-senjska nadbiskupija podijeljena na dvije crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju, u Riječkoj nadbiskupiji javila se potreba preuređenja dekanata. Tako su diobom nekih dakanata nastali novi. Podijeljena su dva dekanata: Riječki i Opatijski te su tom diobom nastala tri nova:
Uz ova tri gore spomenuta dekanata, Riječku nadbiskupiju čine još: Bakarski, Crikvenički, Delnički i Opatijski dekanat Kastavski dekanat službeno je zaživio 01. tavnja 2001. godine. Stvaranjem Kastavskog dekanata odano je jedno veliko priznanje povijesnoj ulozi Kastva i župi Sv. Jelene koja je nekada obuhvaćala prktično cijelo područje nabrojenih župa. Bilo je vremena kada je Kastav bio u čekaonici pred hrvatskom crkvenom organizacijom ovog područja, a što je isključivo zahvaliti političkim prilikama tih vremena. Tako je župa Kastav imala status APOSTOLSKE ADMINISTRATURE kojom je upravljao Riječko-senjski nadbiskup. Dekanat broji oko 39. 000 stanovnika. |
Ovdje me više nema
klikni ovdje
obavijesti o:
web prijava sakramenata
Kutak za dušu
riječ župnika
![]()
župa kastav
- Povijest i gradnja
- Posebne vrijednosti u župi
- Osnutak župe/dekanata
- Svećenici Kastva u povijesti
- Crtice iz kronike župe
- Župe koje pripadaju dekanatu
- Razne djelatnosti u Kasvu
Kastavska župa sv. Jelene Križarice postoji od davnina, a pripadala je pulskoj biskupiji do
1784. godine, nakon čega je priključena tršćanskoj. Apostolska administratura Kastva
ustanovljena je 1924. godine, a 1964. pripojena je riječko-senjskoj biskupiji.
Plovan Docglena spominje se 1440. godine, a također i crkva sv. Jelene, koja je svoj
današnji izgled dobila između 1709. i 1720. godine, a uz nju je 1724. podignut zvonik.