NOVI LIST

SUBOTA, 27.10.2007

RAZGOVOR: ĐAKOVAČKI I SRIJEMSKI BISKUP DR. MARIN SRAKIĆ, PREDSJEDNIK HBK, O UKLJUČIVANJU SVEĆENIKA U PREDIZBORNU KAMPANJU

Svećenici ne smiju navijati za stranke

Isto tako smo ih upozorili da crkvene prostore ne ustupaju strankama ili pojedincima za predizbornu promidžbu

Razgovarala Suzana ŽUPAN

Na prošlotjednom, 35. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Gospiću, đakovački i srijemski biskup dr. Marin Srakić imenovan je njenim predsjednikom. Nakon izbora u dnevnom tisku moglo se pročitati kako je »biskup pobijedio nadbiskupe«. Kako komentirate to, kao i ocjene da je na čelo HBK sada došao jedan smiren čovjek, smiren biskup, koji treba »pomiriti« različite temperamente među hrvatskim biskupima, poglavito onih iz južnih i sjevernih krajeva? – Takve komentare mogu dati samo ljudi koji Crkvu promatraju i sude nekim svojim svjetovnim kriterijima. Nije nitko nikoga pobijedio, već je Hrvatska biskupska konferencija izabrala novog predsjednika. Nas četrnaestorica dijecezanskih biskupa i vojni ordinarij imali smo aktivno i pasivno pravo glasa. Na Konferenciji se ne gleda prije svega je li netko biskup ili nadbiskup. Možda je ovaj izbor još jednom potvrdio da u našoj Konferenciji nema onih podjela o kojima neki neprestano pišu po novinama. Čak su nas neki novinari prije godinu-dvije dana pitali – za koji klub navijamo, da nas podijele na »dinamovce« i »hajdukovce«. Miriti treba one koji su posvađani, a ja u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji nemam koga miriti, jer u njoj nema posvađanih. A što se tiče različitih temperamenata, hvala Bogu da ih ima! Kako bi izgledao život u Slavoniji kad bi u njoj živjeli samo mirni Slavonci?! Zanimljivo je i živahno, kad smo različiti. Tako je i u našoj Konferenciji, jedan biskup reagira ovako, drugi onako, bez svađe, radimo u duhu prijateljstva i odgovornosti za Crkvu. I to je draž, raditi u takvoj konferenciji.

Načelo »kolegijaliteta«

Kako ćete vi, s obzirom na dosadašnji, desetogodišnji način rada vašeg prethodnika, nastaviti voditi HBK?

Pedofiliju valja žaliti i osuditi Hoće li se, i kako, Crkva u Hrvata obračunati s pedofilijom u vlaastitim redovima kako bi izbjegla skandale kakvi su bili česti posljednjih godina u drugim, razvijenijim zemljama od Hrvatske? – Pedofiliju valja žaliti i osuditi u čijim god se redovima pojavi, a napose u svećeničkim. No ako se među dvije i pol tisuće naših svećenika spominju dva-tri slučaja, onda to nije opća pojava s kojom se treba »obračunati«. Dakako, sramota je ako se radi i o jednom slučaju.

Svaki biskup daje pečat svojoj biskupiji, prema naravnim i nadnaravnim darovima. Tako i svaki predsjednik daje pečat Konferenciji u vremenu u kojem je predvodi. To vrijedi i za HBK. Zahvaljujem svojim prethodnicima, blagopokojnom kardinalu Franji Kuhariću i kardinalu Josipu Bozaniću za ono što su bili i značili za vrijeme svogaPedofiliju valja žaliti i osuditi Svaki biskup daje pečat svojoj biskupiji, prema naravnim i nadnaravnim darovima. Tako i svaki predsjednik daje pečat Konferenciji u vremenu u kojem je predvodi. To vrijedi i za HBK. Zahvaljujem svojim prethodnicima, blagopokojnom kardinalu Franji Kuhariću i kardinalu Josipu Bozaniću za ono što su bili i značili za vrijeme svogaPedofiliju valja žaliti i osuditi – Svaki biskup daje pečat svojoj biskupiji, prema naravnim i nadnaravnim darovima. Tako i svaki predsjednik daje pečat Konferenciji u vremenu u kojem je predvodi. To vrijedi i za HBK. Zahvaljujem svojim prethodnicima, blagopokojnom kardinalu Franji Kuhariću i kardinalu Josipu Bozaniću za ono što su bili i značili za vrijeme svoga predsjedanja. Ja sam istaknuo kolegijalnost ili "kolegijalitet". Biskupska konferencija je inače institucija koja djeluje po načelu "kolegijaliteta". Biskupi zajednički razmatraju pitanja koja se tiču naše Crkve i društva, o njima raspravljaju i donose zaključke, pastoralne smjernice i odluke. No, u isto vrijeme, svaki biskup može nastupiti u svoje ime.

Na potezu Sveta Stolica

Hoće li vašim odlaskom na čelo HBK biti ubrzan proces uzdizanja Đakovačke i srijemske biskupije na razinu Đakovačke nadbiskupije?

Zahtjev ili molbu da se na području Slavonije uspostavi crkvena pokrajina ili metropolija podnijela je Hrvatska biskupska konferencija na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa, prema tome već je to uzdignuto na najvišu razinu. Sad je na potezu Sveta Stolica da dade svoju riječ.

Na čelo HBK dolazite uoči parlamentarnih izbora. Hoće li se svećenici uključiti u predizbornu kampanju i na koji način, odnosno, hoće li sugerirati vjernicima izlazak na izbore i za koga da glasuju?

– Ako je poziv na izbore predizborna kampanja, onda bih rekao da će se svećenici u tu kampanju uključiti. Na to ih pozivamo mi biskupi, kao što smo to činili od prvih poslijeratnih slobodnih izbora. Svaki je građanin pozvan da to pravo iskoristi i dužnost obavi. Ali, nipošto ne odobravamo svećenicima da se u predizbornu promidžbu uključe navijajući za neku stranku ili nekog kandidata. Isto tako smo ih upozorili da crkvene prostore ne ustupaju strankama ili pojedincima za predizbornu promidžbu.

Za slobodnu nedjelju

Je li Crkva u Hrvatskoj odustala od borbe za zabranu rada nedjeljom?

– Crkva se ne bori »protiv rada nedjeljom«, nego se bori »za slobodnu nedjelju«, koja je za kršćane i katolike Dan Gospodnji, kada mogu obaviti svoje vjerske potrebe i dužnosti. To je ujedno »dan obitelji«. Crkva se bori za obitelj. Jedan od bitnih preduvjeta da obitelj bude obitelj i da roditelji ispune svoju roditeljsku dužnost odgoja jest mogućnost biti zajedno. Suvremeni život prisiljava oca da radi daleko od kuće, a često ni majka ne prolazi bolje. Djeca idu u školu po svom rasporedu, jedva se susretnu. Roditeljska kuća postaje »prenoćište«. Kojim pravom onda smijemo optuživati roditelje da zanemaruju odgoj ili da su krivi za neuspjehe u odgoju djece?! Crkva u Hrvatskoj ne odustaje od borbe »za slobodnu nedjelju«.

Odnos s medijima oscilira

Je li poremećen odnos medija i Crkve i, ako jest, zašto? Kakav je vaš komentar stanja medija danas u Hrvatskoj?

Odnos između medija i Crkve oscilira. Ima razdoblja kada oni u nekoj opuštenoj atmosferi izvještavaju o onome što se događa u Crkvi i kada donose objektivne komentare o Crkvi, ali ima i razdoblja kada se stječe dojam kao da k nama još nije dospjela demokracija. Nekada se danima zaredom objavljuju komentari o Crkvi da čovjek pomišlja kako naše društvo Crkvu smatra nužnim zlom, nekim »smogom«. Napose, treba se čuditi kada se komentiraju izjave ili poruke biskupâ ili Hrvatske biskupske konferencije kao da je riječ o kakvim maloljetnicima. U kulturnom svijetu zrelih demokracija toga nema! No to nije načelan stav medija nego stav nekih komentatora, spikera, urednika. Napose, zabrinjava činjenica da pojedinci mogu biti oblaćeni, oklevetani, bez ikakvih posljedica. Tu je u pitanju nepoštovanje Dekaloga, odnosno 8. Božje zapovijedi koja štiti dobar glas pojedinaca i zajednica. I ta se zapovijed Božja nalazi u temelju ljudskog društva.