Crekvina
Ostaci kastavske Crekvine, kako nazivaju u puku i u stručnoj literaturi ostatke nekadašnje
crkve Marijina Uznesenja, izazivaju stalne prijepore, jer je još uvijek nejasno kad je
građevina podignuta, odnosno kada je srušena. Izvjesno je da je na području Crekvine postojala crkva koja se spominje 6. ožujka 1634. u oporuci popa Mate Drnjevića, a potvrdu o njezinom postojanju daje i riječki isusovački Kolegij 17. ožujka 1641. godine prilikom kupoprodaje pekarnice i jedne kuće u blizini te crkve.
Crkva Blažene Djevice Marije unutar zidina, kojom su upravljali bratimi Bratovštine Presvete Bogorodice, imala je koncem 1658. godine tri oltara. Glavni žrtvenik je opisan kao “lijep, ali nagriđen vlagom” s kipovima Blažene Djevice i anđela.
Oltar sv. Nikole bio je pozlaćen, a za Oltar sv. Ivana evanđelista se navodi da ima malo dobara kojima upravljaju bratimi iste Gospine bratovštine.
Ista ta tri oltara spominju se i 6. lipnja 1667. godine u izvješću kastavskog kapetana Askanija Jakomina caru Leopoldu I., u zapisniku kanonske vizitacije 23. svibnja 1688. godine i prilikom posjete pulskoga biskupa Giuseppa Marija Bottarija (1695-1729) u lipnju 1701.
Strop nad Oltarom sv. Ivana Krstitelja bio je 1701. godine oštećen te je prijetila opasnost da ne bi za vrijeme mise s tog oltara pao kakav otpadak.
U zapisniku vizitacije
riječkog Arhiđakonata od 27. svibnja 1742. navodi se kako su nabavljene daske za
popravak stropa crkve. Godine 1750. šire riječko područje, uključiv{i i Kastav, pogodila je serija snažnih zemljotresa.
Kastavski Kaptol zaključio je 1. svibnja 1768. da će zakladne mise biti služne i u crkvi sv. Marije. Pulski biskup Andrija Balbi (1732-1771) je na traženje Kastavaca 19. srpnja 1769. godine dopustio da se sruši crkva sv. Marije te da se izgradi nova i prostranija od zborne crkve sv. Jelene.
Biskup je ovlastio riječkog arhiđakona Svilokosa da za novu crkvu sv. Marije blagoslovi i poloči temeljni kamen.
Ostaci crkve sv. Marije, odnosno Crekvina, bili su sa svojih 1.500 četvornih metara, što je prostor za približno 4.000 vjernika, (pre)golema građevina za područje nastanjeno sa 7.000 žitelja u kojem su, pored nje, postojale brojne crkve i(li) kapele.
Kada je počela njezina gradnja i što je dovelo do toga da (p)ostane arheološki objekt, a ne posvećeno mjesto za molivu, ostaje zagonetka.
Ovdje me više nema
klikni ovdje
obavijesti o:
web prijava sakramenata
Kutak za dušu
riječ župnika
župa kastav
- Povijest i gradnja
- Posebne vrijednosti u župi
- Osnutak župe/dekanata
- Svećenici Kastva u povijesti
- Crtice iz kronike župe
- Župe koje pripadaju dekanatu
- Razne djelatnosti u Kasvu